32000 Vukovar
Ul. I. L. Ribara 2
Tel.: 032/ 51-396
Vrsta muzeja: gradski
Osnovan: 1946.

Tijekom srpnja i kolovoza 1991. provedene su sve Upute i Naredbe Ministarstva prosvjete i kulture RH, o zaštiti fundusa i primjeni članaka Haaške konvencije o obilježavanju spomenika kulture.
Zbog nedostatka ambalaže, muzejska građa je selektivno pakirana i pohranjivana u najsigurnije podrumske prostorije.
Najvredniji dio zbirki sklonjen je u podzemne prostore Franjevačkog samostana. Dokumentacija je spremljena u metalne ormare.
Evakuacija izvan grada onemogućena je već u kolovozu 1991. okupacijom svih izlaza iz grada.
Inventarne knjige su mikrosnimljene 1976. (kopije mikrofilmova pohranjene su u arhivi MDC-a).
Zajedno s ostalim preostalim stanovništvom, dio muzejskih djelatnika otišao je u progonstvo, a jedan se djelatnik zarobljen pri okupaciji grada još i danas vodi među nestalima.
INFORMACIJE O GRADSKOM MUZEJU VUKOVAR TIJEKOM OKUPACIJE
Informacije o Gradskom muzeju i njegovim zbirkama tijekom okupacije, dolaze uglavnom putem medija i od međunarodnih misija.
* Prema televizijskoj vijesti RTV Beograd od 29. studenog 1991. (agencija Tanjug), u Vukovaru je pod nadzorom ministra kulture Republike Srbije, i direktora Narodne biblioteke Srbije te uz suradnju konzervatora iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda, otpočelo je odnošenje inventara Gradskog muzeja, Galerije umjetnina i Zbirke Bauer kao i ostalih područnih zbirki te Gradske knjižnice, u pravcu Beograda.
Kako je rekviriranje tih kulturnih dobara suprotno odredbama Haaške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, MDC je o tome 29. studenoga i 3. prosinca 1991. obavijestio generalnog direktora UNESCO-a te dokumentacijski centar UNESCO - ICOM u Parizu.
* Izložba pod naslovom "Vukovar 1991. - genocid nad kulturnom baštinom srpskog naroda" postavljena u Jugoslavenskom kulturnom centru u Parizu (26. - 29. V. 1992.), prezentirala je 84 predmeta otuđena iz Gradskog muzeja i zbirke Bauer. Izložba je na prosvjed Ministarstva vanjskih poslova RH, nakon nekoliko dana zatvorena.
* Prema izvješću stručnog savjetnika Vijeća Europe, dr. Colina Kaisera, iz doba njegove misije u Hrvatskoj u ožujku 1994. godine, Muzej radi u dvorcu Eltz, ima 8 zaposlenih, a veći dio zbirki je u Muzeju, zbirka namještaja u Dalju, a dio zbirki u Novom Sadu. Renovira se dvorac Eltz i planira se povrat dijela građe iz Dalja i Novog Sada. U Vukovaru djeluje i Zavod za obnovu i zaštitu spomenika (Izvješće u arhivi MDC-a).
* Krajem 1994. i početkom 1995. organizirana je od strane ICOM-a i Vijeća Europe istraživačka misija za očevid stanja fundusa pokretnih kulturnih dobara iz Vukovara, rekviriranih tijekom rata. Misija je nastavak 1993. godine započete ICOM-ove Misije istraživanja stanja muzeja i galerija u Hrvatskoj oštećenih tijekom rata, koju je za ICOM, kao i navedenu misiju organizirao MDC.
Misija, na čelu sa H. Ch. von Imhoffom, konstatirala je da se dio zbirki i inventarne knjige vukovarskog Muzeja čuvaju u Novom Sadu u Gradskom i Vojvođanskome muzeju te u Arhivu Vojvodine. Uz dokumentacijsku obradu građe obavljaju se i restauratorski zahvati na građi osobito Zbirci Bauer te keramičkim i metalnim predmetima.
Manji dio građe pohranjen je u Etnografskome muzeju u Beogradu.
U ruševinama dvorca Eltz u Vukovaru, gdje djeluje preimenovani "Muzej grada Vukovara", još uvijek se nalazi dio zbirki, a prema izjavama djelatnika spomenutog Muzeja, velik dio fundusa izgorio je u požaru.
Izvješće navodi da je zgrada Zbirke Bauer srušena, Povijesni muzej je neraščišćena ruševina, a Muzej nobelovca L. Ružičke je bez krova i iz ruševina raste drveće.
U izvješću se također spominje lokalitet Vučedol, koji je zapušten i obrašten grmljem i korovom. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Srbije u Beogradu, čuvaju se transportne liste s podacima o građi evakuiranoj iz Vukovara (na listama je 1250 predmeta).
(Izvješće je objavljeno u IM, 1/4, 1994.)
Nakon posjeta hrvatskih muzealaca Vukovaru sredinom 1997. godine, potvrđena je većina informacija o sudbini muzejskih zgrada i građe.

25. i 26. kolovoza 1991.
U avionskom i artiljerijskom napadu na grad, od eksplozija granata oštećeno je pročelje i krovište na dijelu dvorca u kojem se nalazi Muzej. Drugi dio dvorca potpuno je uništen avionskom bombom.
Rujan 1991.
U kontinuiranim napadima na grad iz zraka i s kopna, dvorac Eltz pogođen je nizom projektila a njegov središnji dio, gdje je smješten Muzej, bombardiran je i tom prilikom izgorio. Požar je trajao dva dana.
20. studenoga 1991.
Prema snimkama na HTV od 20. studenoga 1991. dio dvorca Eltz gdje je bio smješten Muzej, potpuno je razrušen.
Nakon ponovne uspostave hrvatske vlasti sredinom 1997. godine i povratka hrvatskih muzealaca u Vukovar, dvorac Eltz je zatečen kao ruševina koja se djelovanjem vremenskih prilika i dalje urušava. Gornja dva kata nemaju krova, krovne i stropne konstrukcije su uništene a zidovi su razvaljeni. Djelomično su sačuvane prostorije u prizemlju i jedna velika dvorana, iako su znatno oštećene, zapuštene i vlažne.

Većina muzejske građe otuđena je iz Muzeja i nalazi se u muzejima u Novom Sadu i Beogradu, te u Arhivu Vojvodine i u Dalju.
Dio muzejske građe vjerojatno je stradao u požaru, a dio se teško i lakše oštećene građe, pronalazi ispod ruševina dvorca.
Sačuvane su knjige iz muzejske biblioteke i dio arhivske građe.
Dio umjetnina iz privatnih zbirki pronađen je na terenu i u zgradi Muzeja.